English / Croation

Često postavljana pitanja

Općenito o Vjetroelektrani Lički medvjed

Tko je inicijator projekta?

Razvoj vjetroelektrane u planinama kod Otočca pokrenula je tvrtka Green Trust. Green Trust je međunarodna konzultantska tvrtka za područje održive energije iz Nizozemske, koja je u Hrvatskoj aktivna od 2017. godine.

Gdje se nalazi VE Lički Medvjed?

VE Lički Medvjed nalazi se u sjeveroistočnom dijelu općine Otočac na brdima: Mali Lisac, Markovac i Javornik. Najbliža naselja su Dabar, Vrhovine i Doljani, a sva tri se nalaze na udaljenosti od tri kilometra od projekta.

                      

Na navedenim brdima Lički Medvjed planira instalirati vjetropark snage do 425 MW. U planu je izgradnja 51 vjetroturbine.

Što će se dogoditi s divljim životinjama i prirodom na lokaciji projekta?

Lički medvjed ne proizvodi samo zelenu energiju, nego i štiti postojeću prirodu i divlje životinje. Vjetroelektrana se može izgraditi poštujući okoliš. Želimo tome pridonijeti postavljajući to kao standard. To se može učiniti u ranoj fazi, tijekom projektiranja vjetroelektrane ili kasnije tijekom gradnje i faze eksploatacije, poduzimanjem određenih mjera koje će ograničiti / ublažiti utjecaj vjetroelektrane na okoliš. Također je moguće doprinijeti / ublažiti utjecaj vjetroelektrane na obližnjim lokacijama, tako da ne bude narušen (značajno) okoliš u cjelini.

Mjere ublažavanja utjecaja na okoliš mogu biti:

  • Isključivanje sustava (pri određenim brzinama vjetra, temperaturi, od zalaska do izlaska sunca) kako bi se smanjila smrtnost šišmiša
  • Sustav zaštite šišmiša (BPS)
  • Sustav detekcije orlova ili kritično ugroženih ptica
  • Ograničenja u gradnji na određenim mjestima u periodima aktivnosti ili važnih razdoblja gniježđenja
  • Koordinacija s ekolozima tijekom izgradnje
  • Zatvaranje cesta oko vjetroelektrane radi smanjenja prometne buke (tijekom rada)
  • Ulaganje u očuvanje staništa velikih zvijeri
  • Upravljanje staništima (gospodarenje šumama, ograničenja lovnih područja, naseljavanje srndaća)
  • Bojenje jedne lopatice turbine (npr. crna ili crvena)

Koje će mjere u konačnici biti uključene ovisi o odluci Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a koja se donosi na temelju Studije utjecaja na okoliš VE Lički Medvjed, izrađenoj od strane ovlaštenih stručnjaka.

Kada će vjetroelektrana biti sagrađena?

Točan datum je još teko navesti. Trenutno smo u postupku ishođenja raznih dozvola i suglasnosti. S izgradnjom vjetroelektrane namjeravamo započeti 2027. godine.

Sudjelovanje i komunikacija

Kako doprinosimo lokalnoj zajednici?

Mi vjerujemo u pomaganje zajednici u kojoj djelujemo. Mi želimo da lokalne zajednice Dabra i Otočca imaju koristi od projekta vjetroelektrane Lički medvjed. Primjerice, kroz kreiranje stalnih radnih mjesta i doprinoseći lokalnom gospodarstvu kroz korištenje proizvoda i usluga lokalnih kompanija. Tijekom izgradnje i za održavanje vjetroelektrane, više od 300 ljudi bit će angažirano na projektu. A to će, gdje je to moguće, biti domaći ljudi iz Like. Nadalje, kreirat ćemo fond koji će poticati lokalne održive projekte, kao što su solarni paneli na krovovima kuća ili druge društvene inicijative.

Kako ćemo doprinijeti?

  • Proizvodnja „zelene energije” snage oko 400 MW
  • Godišnja proizvodnja električne energije od oko 1 TWh (1.000.000.000 kWh), što pokriva oko 5% godišnje potrošnje energije u Hrvatskoj
  • Investicija veća od 500 milijuna eura
  • Oko 50 direktno zaposlenih ljudi za svo vrijeme rada projekta (30 godina)
  • Oko 500 radnika za vrijeme gradnje (4 godine)
  • Veliki utjecaj na lokalno stanovništvo i zajednicu kroz zapošljavanje i stvaranje radnih mjesta
  • Rekonstrukcija 25 km dugačke ceste između autoputa i Nacionalnog parka Plitvice
  • Ulaganje u nacionalnu prijenosnu mrežu (400 kV)
  • Vjetroelektrana koja poštuje okoliš
  • 200 tisuća eura godišnje za lokalnu zajednicu i njezine projekte
  • Gradu Otočcu uplaćivat će se naknada viša od 1,3 milijuna eura godišnje
Mogu li se i ja uključiti u proces sudjelovanja?

Da možete! Možete se prijaviti za sudjelovanje u konzultacijskoj skupini i predložiti načine na koje vjetroelektrana može doprinijeti zajednici. Uvijek tražimo ideje. Molimo prijavite se putem info@velickimedvjed.eu.

Na koji način se mogu dobiti informacije o projektu?

Namjeravamo sve ljude u blizini vjetroelektrane informirati o cjelokupnom procesu. Putem web stranice www.velickimedvjed.eu, putem informativnih skupova i drugih aktivnosti nadamo se da ćemo uspjeti informirati sve zainteresirane. Ako nešto propustite ili imate bilo kakvo pitanje, pošaljite nam poruku na info@velickimedvjed.eu.

Procedure i pravila

Što je potrebno napraviti prije aplikacije za dozvolu?

Studija utjecaja na okoliš provodi se kako bi se procijenio utjecaj vjetroelektrane na okoliš. Kada je ova studija napravljena i pozitivno ocijenjena od strane Ministarstva, može se podnijeti zahtjev za lokacijsku i građevinsku dozvolu.

Vremenski okvir:

  • Predavanje studije utjecaja na okoliš Ministarstvu - 9-2023
  • Ishođenje energetskog odobrenja - ljeto 2024
  • Evaluacija studije utjecaja na okoliš od strane Ministarstva - ljeto 2024
  • Lokacijska dozvola - 2025
  • Građevinska dozvola - 2026
  • Izgradnja VELM - 2026-2027
  • Pokretanje i komercijalni rad VELM -2028-2029

Općenito o vjetru

Kako rade vjetroturbine?

Vjetroturbine pretvaraju kinetičku energiju u električnu energiju. Vjetroturbina se sastoji od:

  • Rotora (lopatice)
  • Gondola ili kućište (prijenosnik, glavčina rotora, generator i ležište)
  • Stup, koji sadrži kablove

Gondola ili kućište sadrži osnovne dijelove vjetroagregata: osovinu i generator. Generator vjetroagregata dio je gdje se energija vjetra pretvara u električnu energiju. U generatoru se mehanička energija pretvara u električnu energiju i djeluje kao neka vrsta velikog dinama. Kretanjem osovine u magnetskom polju stvaraju se strujni naponi. Struja prolazi visokonaponskim kabelima u stupu do transformatora, koji dovodi struju na ispravnu razinu napona i stavlja je na električnu mrežu. Transformator se nalazi u gondoli ili na zemlji pored vjetroagregata.

Lopatice zvane lopatice rotora uvijek su okrenute prema vjetru. Moderne vjetroturbine mogu promijeniti položaj lopatica rotora tako da mogu uvijek biti u optimalnom položaju. Lopatice rotora izrađene su od epoksidne smole i staklenih vlakana i imaju oblik zrakoplovnih krila te se pokreću silom potiska uzrokovanom vjetrom.

Visina osovine i promjer rotora određuju stvarnu snagu vjetroagregata. Što je stup veći, lopatice rotora hvataju više vjetra, pa je i snaga veća. Koliko energije vjetroagregat u konačnici proizvede, također ovisi o opskrbi vjetrom na lokaciji kao i o tome da li postoji u blizini drveće ili zgrade. Vjetroelektrane mogu vjetar pretvoriti u energiju već pri jačini vjetra od 2-3, ali najbolja sila vjetra je 6 (približno 10-11 m / s).