English / Croation

Često postavljana pitanja

Općenito o Vjetroelektrani Lički medvjed

Tko su inicijatori projekta?

Inicijator projekta su Green Trust i Enercon. Udruženim snagama ove dvije tvrtke razvijaju vjetroelektranu u planinama kod Otočca. Green Trust je međunarodna konzultantska tvrtka sa sjedištem u Nizozemskoj specijalizirana za održivu energiju, a u Hrvatskoj djeluje od 2017. godine. Njemački proizvođač vjetroagregata Enercon pouzdan je proizvođač vjetroagregata od 1984. godine.

Gdje se nalazi VE Lički Medvjed?

U planinama kod Otočca Lički Medvjed planira generirati do 425 MW energije. VE Lički Medvjed nalazi se u sjeveroistočnom dijelu općine Otočac na brdima: Mali Lisac, Veliki Lisac, Markovac i Javornik.

Trenutno istražujemo dva potencijalna rasporeda vjetroturbina:

       

101 pozicija turbina različitih visina                        92 pozicije turbina E160 i E136

Najbliža sela su Dabar, Vrhovine i Doljani, a sva tri se nalaze na udaljenosti od 3 kilometra od projekta.

Što će se dogoditi s divljim životinjama i prirodom na lokaciji projekta?

Lički medvjed ne proizvodi samo zelenu energiju, nego i štiti postojeću prirodu i divlje životinje. Vjetroelektrana se može izgraditi poštujući okoliš. Želimo tome pridonijeti postavljajući to kao standard. To se može učiniti u ranoj fazi, tijekom projektiranja vjetroelektrane ili kasnije tijekom gradnje i faze eksploatacije, poduzimanjem određenih mjera koje će ograničiti / ublažiti utjecaj vjetroelektrane na okoliš. Također je moguće doprinijeti / ublažiti utjecaj vjetroelektrane na obližnjim lokacijama, tako da ne bude narušen (značajno) okoliš u cjelini.

Mjere ublažavanja utjecaja na okoliš mogu biti:

  • Isključivanje sustava (pri određenim brzinama vjetra, temperaturi, od zalaska do izlaska sunca) kako bi se smanjila smrtnost šišmiša
  • Sustav zaštite šišmiša (BPS)
  • Sustav kamera za detekciju orlova ili kritično ugroženih ptica
  • Ograničenja u gradnji na određenim mjestima u periodima aktivnosti ili važnih razdoblja gniježđenja
  • Koordinacija s ekolozima tijekom izgradnje
  • Zatvaranje cesta oko vjetroelektrane radi smanjenja prometne buke (tijekom rada)
  • Ulaganje u očuvanje staništa velikih zvijeri
  • Upravljanje staništima (gospodarenje šumama, ograničenja lovnih područja, naseljavanje srndaća)
  • Bojenje jedne lopatice turbine (npr. crna ili crvena)
Kada će vjetroelektrana biti sagrađena?

Točan datum još nije poznat. Trenutno smo u fazi provedbe istraživanja i izrade nekolicine studija. Nadamo se da ćemo moći početi s gradnjom 2025. godine.

Sudjelovanje i komunikacija

Kako doprinosimo lokalnoj zajednici?

Mi vjerujemo u pomaganje zajednici u kojoj djelujemo. Mi želimo da lokalne zajednice Dabra i Otočca imaju koristi od projekta vjetroelektrane Lički medvjed. Primjerice, kroz kreiranje stalnih radnih mjesta i doprinoseći lokalnom gospodarstvu kroz korištenje proizvoda i usluga lokalnih kompanija. Tijekom izgradnje i za održavanje vjetroelektrane, više od 300 ljudi bit će angažirano na projektu. I to sve mogu biti lokalni ljudi iz Like. Nadalje, kreirat ćemo fond koji će poticati lokalne održive projekte, poput solarnih panela na krovovima kuća ili neke druge društvene inicijative.

Kako ćemo doprinijeti?

  • Proizvodnja zelene energije snage 425 MW
  • Godišnja proizvodnja energije od 1TWh
  • Investicija veća od 500 milijuna eura
  • 100 direktno zaposlenih ljudi za svo vrijeme rada projekta (30 godina)
  • Približno 500 zaposlenih za vrijeme gradnje (4 godine)
  • Veliki utjecaj na lokalno stanovništvo i zajednicu kroz zapošljavanje i stvaranje radnih mjesta
  • Izgradnja 25 km dugačke ceste između autoputa i Nacionalnog parka Plitvice
  • Ulaganje u nacionalnu električnu distribucijsku mrežu (400 kV)
  • Vjetroelektrana koja poštuje okoliš
  • 200 tisuća eura godišnje za lokalnu zajednicu i njezine projekte
Mogu li se i ja uključiti u proces sudjelovanja?

Da možete! Možete se prijaviti za sudjelovanje u konzultacijskoj skupini i predložiti načine na koje vjetroelektrana može doprinijeti zajednici. Uvijek tražimo ideje. Molimo prijavite se putem info@velickimedvjed.eu.

Na koji način se mogu dobiti informacije o projektu?

Namjeravamo sve ljude u blizini vjetroelektrane informirati o cjelokupnom procesu. Putem web stranice www.velickimedvjed.eu, putem informativnih skupova i drugih aktivnosti nadamo se da ćemo uspjeti informirati sve zainteresirane. Ako nešto propustite ili imate bilo kakvo pitanje, pošaljite nam poruku na info@velickimedvjed.eu.

Procedure i pravila

Što je potrebno napraviti prije aplikacije za dozvolu?

Studija utjecaja na okoliš provodi se kako bi se procijenio utjecaj vjetroelektrane na okoliš. Kada je ova studija napravljena i pozitivno ocijenjena od strane Ministarstva, može se podnijeti zahtjev za lokacijsku i građevinsku dozvolu.

Vremenski okvir:

  • Predavanje studije utjecaja na okoliš Ministarstvu - 1-2021
  •  Evaluacija studije utjecaja na okoliš od strane Ministarstva - 9-2021
  • Lokacijska dozvola - 4-2022
  • Građevinska dozvola - 2-2023
  • Izgradnja VELM - 12-2025
  • Pokretanje i komercijalni rad VELM -1-2026

Općenito o vjetru

Kako rade vjetroturbine?

Vjetroturbine pretvaraju kinetičku energiju u električnu energiju. Vjetroturbina se sastoji od:

  • Rotora (lopatice)
  • Gondola ili kućište (prijenosnik, glavčina rotora, generator i ležište)
  • Stup, koji sadrži kablove

Gondola ili kućište sadrži osnovne dijelove vjetroagregata: osovinu i generator. Generator vjetroagregata dio je gdje se energija vjetra pretvara u električnu energiju. U generatoru se mehanička energija pretvara u električnu energiju i djeluje kao neka vrsta velikog dinama. Kretanjem osovine u magnetskom polju stvaraju se strujni naponi. Struja prolazi visokonaponskim kabelima u stupu do transformatora, koji dovodi struju na ispravnu razinu napona i stavlja je na električnu mrežu. Transformator se nalazi u gondoli ili na zemlji pored vjetroagregata.

Lopatice zvane lopatice rotora uvijek su okrenute prema vjetru. Moderne vjetroturbine mogu promijeniti položaj lopatica rotora tako da mogu uvijek biti u optimalnom položaju. Lopatice rotora izrađene su od epoksidne smole i staklenih vlakana i imaju oblik zrakoplovnih krila te se pokreću silom potiska uzrokovanom vjetrom.

Visina osovine i promjer rotora određuju stvarnu snagu vjetroagregata. Što je stup veći, lopatice rotora hvataju više vjetra, pa je i snaga veća. Koliko energije vjetroagregat u konačnici proizvede, također ovisi o opskrbi vjetrom na lokaciji kao i o tome da li postoji u blizini drveće ili zgrade. Vjetroelektrane mogu vjetar pretvoriti u energiju već pri jačini vjetra od 2-3, ali najbolja sila vjetra je 6 (približno 10-11 m / s).